Float

Float staklo je obično ravno, najčešće potpuno prozirno staklo, ono koje svakodnevno koristimo u najvećem broju slučajeva. Takvo staklo je danas najrasprostranjenije i sve se više koristi u arhitekturi bilo da se radi o interijerima ili eksterijerima odnosno fasadama, nadstrešnicama, prozorima, vratima ili pregradnim stijenama, ogradama i slično. Takvo je staklo moguće tretirati u samoj proizvodnji, na primjer dodavanjem pigmenta, mijenjajući mu tako boju, ili naknadno, površinski, bilo jednostrano ili obostrano mijenjajući mu tako svojstva što se najčešće odnosi na kontrolu prolaza sunčeve svjetlosti, toplinske energije, isto tako i UV zračenje i sl.

Glavne osobine su higijena, estetika, prozračnost. Možemo reći da je staklo jedan bezvremenski materijal sa jednom velikom funkcionalnošću. Nova tehnologija i produkti otvaraju uvijek nove mogućnosti upotrebe staklarskih proizvoda,pa prema tome firma Menspred za Vas radi na inovaciji i unaprijeđenju, skupa sa kompetentnim partnerima u oblasti staklarstva.

Historijat stakla

Moderna historija stakla započinje 1851. godine kada je engleski arhitekt Joseph Paxton, za svjetsku izložbu u Londonu, projektirao stakleni paviljon pod imenom “Crystal Palace”. Ta revolucionarana građevina, izrađena od stakla i čelika, potaknula je arhitekte da staklo počinju upotrebljavati kao građevinski materijal. Izumeći float proces stakla 1952. godine Sir Alastair Pilkington pokrenuo je revoluciju u staklarstvu. Ovaj proces omogućio je izradu staklenih ploča u raznim bojama i u različitim debljinama i dimenzijama. Od tada se razvoj tehnologija izrade i upotrebe stakla naglo ubrzao. Danas je izrada stakla moderna industrija visoke tehnologije koja je u mogućnosti proizvesti hiljade ploča stakla dnevno u raznim bojama.

Staklo je dio naše svakodnevnice i život bez stakla danas bi bio nezamisliv.

Staklo je prozirni, amorfni, čvrsti, krti i hemijski postojani materijal. Glavni sirovinski materijal za proizvodnju stakla su kvarcni pijesak, glinica, alkalijski i još neki oksidi. Kvarcni pijesak kao osnovna sirovina mora biti vrlo čist, tako da u pijesku ne smije biti više od 0,05 % željeznih oksida (zbog otpornosti na povišene temperature i hemijsku postojanost). Sirovinski materijal se usitnjava i homogenizira i ubacuje u peći za topljenje. Topljenje je osnovna faza proizvodnje stakla i odvija se pri temperaturi od 1400 do 1600°C. Otopljena masa se najprije hladi do viskoznosti optimalne obradivosti i nakon toga se oblikuje u željene oblike. Oblikovanje stakla vrši se izvlačenjem, prešanjem, valjanjem i lijevanjem. Daljnjim hlađenjem postiže se očvršćivanje oblikovanih proizvoda.

Primjena

Float staklo je svestrane primjene i stoga najčešće upotrebe u interijerima. Može se koristiti na više mjesta u interijeru i u razne ukrasne svrhe. Od flaot stakla je moguće izraditi bilo što od kvake na vratima do fasade ili lustera. Njegova velika transparentnost čini ga idealnim materijalom za izradu svjetiljki, najčešća primjena je u izradi vakum – termoizolacionih stakala.

Pored nabrojanog float staklo se koristi i kao dio namještaja, poput staklenih polica ili vrata ormarića, ivice se obrađuju radi sigurnosti prilikom upotrebe i rukovanja.

Debljine float stakla koje možete pronaći u Menspredu su 3, 4, 5, 6, 8 i 10 mm.